I što bi još mogli da stavljaju u hranu a što bi nas trovalo? Pa, prehrambena industrija je jako kreativna i imaju na raspolaganju raznovrsne otrove. Jedan od njih su hidrogenizirane masnoće ili trans masne kiseline, odnosno ulja. Drugi naziv za ove masnoće je OTROV ZA MOZAK. A sadrže ih barem pola od ukupne hrane u svakoj prodavnici. Pročitajte na etiketama pa ćete se i sami uvjeriti, u sastojcima mozete naći hidrogenizirana masnoća ili djelimično hidrogenizirano biljno ulje. Ova vještačka masnoća direktno izaziva kardio-vaskularne bolesti, uništava kardiovaskularno zdravlje, uništava zdrav, normalan rad živčanog sistema, izaziva poremećaje mozga, uzrokuje srčane udare. Ove masnoće su jedan od najistaknutijih i često glavnih sastojaka koji se dodaju u prehrambene proizvode. Ova masnoća izaziva defekte na bebama i generalno nedostatak esencijalnih masnih kiselina i kod majke i fetusa. Ove masnoće se stavljaju u hranu namjerno, da bi se olakšao posao proizvođačima hrane.
Glavni razlog za to je činjenica da ove hidrogenizirane masnoće se ne kvare i ne propadaju i na taj način štede novac proizvođačima hrane u prehrambenoj industriji. Rok hrane na policama je produžen zbog sadržaja ovih masnoća. Ove masnoće nemožete naći nigdje u prirodi, da bi se prozivele mora postojati, pogon / tvornica za kemijsku preradu, a dobivaju je vrenjem plina vodika kroz tekuće ulje soje ili druga biljna ulja i pritome koriste katalizator, sredstvo koje ubrzava proces, i najčešće je to NIKAL. Tako ovim vrenjem, nikla i plina vodika, dobivaju se dodatni atomi vodika koji se vežu na molekule u ulju. Posljedica ovoga je da ta biljna ulja postaju čvrsta na sobnim temperaturama. S obzirom na to da su hidrogenizirane masnoće čvrste na sobnim temperaturama, pogodne su za proizvodnju margarina ili kao dodatak krekerima ili keksima. I opet sve ovo zbog interesa prehrambene industrije.
Za krajnjeg konzumenta, potrošača, ove masnoće su tihi ubojica. Naše tijelo nema obrane od ovih masnoća jer one nikada prije nisu postojale do pojave u prehrambenoj industriji. Masnoće su jako bitne za metabolizam, ali ako unosite pogrešne onda možete očekivati ozbiljne posljedice za zdravlje. Koronarni, srčani problemi, dijabetes tip 2, rak, autizam kod djece, alergije na hrane, autoimuna oboljenja.
DANSKA je 2003. zabranila upotrebu ovih masnoća u prehrambenima proizvodima. Također u svim restoranima u New York Cityu, zabranjena je upotreba ovih masnoća tokom pripremanja hrane, a veliki broj škola u SAD-u je izbacio i zabranio upotrebu ovih masnoća u školskim kuhinjama. Ne zaboravite, ove hidrogenizirane masnoće se dodaju u neka ulja i masnoće koje koristimo kod kuće i neophodno je pročitati na etiketi da li takva ulja sadrze djelimicno hidrogenizirane masnoće ili hidrogenizirane masnoće. Ukoliko sadrže, ruke dalje od tih proizvoda ako vam je stalo do vašeg zdravlja. Nakon Danske, Švicarska je uradila isto i zabranila ove masnoće. Australijsko ministarstvo zdravlja od 2007. radi na drastičnom smanjenu ovih masti u prehrambrenim proizvodima. U Kanadi od 2004. godine aktivna je kampanja za trajnu zabranu kao kao što je to slučaj u Danskoj, a uz ovu kampanju prisutna je stalna medijska kampanja u kojoj se obavještavju kupci o ovim otrovnim masnoćama. A od siječnja 2008. Kalgari je postao prvi grad u Kanadi, slijećedi primjer New York, koji je zabranio upotrebu ovih masnoća u restoranima kao i fast food restoranima. Svijest o opasnosti od ovih masnoća je sve prisutnija u svim razvijenijim zemljama.
Interesantno, je da je javna kampanja protiv ovih masnoća u SAD-u počela 1998. godine, zahvaljujuci Oprah Winfrey programu, kad je njen gost bio Dr. Bob Arnot i tema je bila hidrogenizirane masnoće i rak dojke. A studije su pokazale da zene koje konzumiraju ove hidrogenizirane masnoce oboljevaju 40% češće od žena koje ih ne konzumiraju.
Žene koje su u najvećoj mjeri konzumirale transmasnoće izložene su 48 posto većem riziku endometrioze nego ispitanice čija prehrana sadrži manje ovih kiselina, pokazalo je istraživanje s više od 70.000 žena.
Endometrioza je rast sluznice maternice van same maternice. Simptomi mogu varirati, ovisno o mjestu lezije i napredovanju bolesti. Najčešći simptomi su bol, neplodnost i poteškoće menstrualnog krvarenja. Endometrioza utječe na plodnost na dva načina: u ranoj fazi na plodnost preko imunološkog sistema, a kad već uznapreduje, onda i mehanički onemogućuje trudnoću.
Prethodno istraživanje je pokazalo kako su četiri grama transmasnih kiselina dnevno u prehrani povezana s neplodnošću žena. Ustanovljeno je kako transmasne kiseline povećavaju upalu u tijelu tako što podupiru rast "odmetnutih" stanica stijenke maternice, dok omega-3 masne kiseline guše njihov rast.
Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, kojima obiluju ribe i orašasti plodovi, može zaštititi žene od ove bolesti i smanjiti rizik od endometrioze za čak 22 posto, tvrde stručnjaci Harvarda
Preuzeto sa: toksicnahrana.blogger.ba i net.hr
Glavni razlog za to je činjenica da ove hidrogenizirane masnoće se ne kvare i ne propadaju i na taj način štede novac proizvođačima hrane u prehrambenoj industriji. Rok hrane na policama je produžen zbog sadržaja ovih masnoća. Ove masnoće nemožete naći nigdje u prirodi, da bi se prozivele mora postojati, pogon / tvornica za kemijsku preradu, a dobivaju je vrenjem plina vodika kroz tekuće ulje soje ili druga biljna ulja i pritome koriste katalizator, sredstvo koje ubrzava proces, i najčešće je to NIKAL. Tako ovim vrenjem, nikla i plina vodika, dobivaju se dodatni atomi vodika koji se vežu na molekule u ulju. Posljedica ovoga je da ta biljna ulja postaju čvrsta na sobnim temperaturama. S obzirom na to da su hidrogenizirane masnoće čvrste na sobnim temperaturama, pogodne su za proizvodnju margarina ili kao dodatak krekerima ili keksima. I opet sve ovo zbog interesa prehrambene industrije.
Za krajnjeg konzumenta, potrošača, ove masnoće su tihi ubojica. Naše tijelo nema obrane od ovih masnoća jer one nikada prije nisu postojale do pojave u prehrambenoj industriji. Masnoće su jako bitne za metabolizam, ali ako unosite pogrešne onda možete očekivati ozbiljne posljedice za zdravlje. Koronarni, srčani problemi, dijabetes tip 2, rak, autizam kod djece, alergije na hrane, autoimuna oboljenja.
DANSKA je 2003. zabranila upotrebu ovih masnoća u prehrambenima proizvodima. Također u svim restoranima u New York Cityu, zabranjena je upotreba ovih masnoća tokom pripremanja hrane, a veliki broj škola u SAD-u je izbacio i zabranio upotrebu ovih masnoća u školskim kuhinjama. Ne zaboravite, ove hidrogenizirane masnoće se dodaju u neka ulja i masnoće koje koristimo kod kuće i neophodno je pročitati na etiketi da li takva ulja sadrze djelimicno hidrogenizirane masnoće ili hidrogenizirane masnoće. Ukoliko sadrže, ruke dalje od tih proizvoda ako vam je stalo do vašeg zdravlja. Nakon Danske, Švicarska je uradila isto i zabranila ove masnoće. Australijsko ministarstvo zdravlja od 2007. radi na drastičnom smanjenu ovih masti u prehrambrenim proizvodima. U Kanadi od 2004. godine aktivna je kampanja za trajnu zabranu kao kao što je to slučaj u Danskoj, a uz ovu kampanju prisutna je stalna medijska kampanja u kojoj se obavještavju kupci o ovim otrovnim masnoćama. A od siječnja 2008. Kalgari je postao prvi grad u Kanadi, slijećedi primjer New York, koji je zabranio upotrebu ovih masnoća u restoranima kao i fast food restoranima. Svijest o opasnosti od ovih masnoća je sve prisutnija u svim razvijenijim zemljama.
Interesantno, je da je javna kampanja protiv ovih masnoća u SAD-u počela 1998. godine, zahvaljujuci Oprah Winfrey programu, kad je njen gost bio Dr. Bob Arnot i tema je bila hidrogenizirane masnoće i rak dojke. A studije su pokazale da zene koje konzumiraju ove hidrogenizirane masnoce oboljevaju 40% češće od žena koje ih ne konzumiraju.
Žene koje su u najvećoj mjeri konzumirale transmasnoće izložene su 48 posto većem riziku endometrioze nego ispitanice čija prehrana sadrži manje ovih kiselina, pokazalo je istraživanje s više od 70.000 žena.
Endometrioza je rast sluznice maternice van same maternice. Simptomi mogu varirati, ovisno o mjestu lezije i napredovanju bolesti. Najčešći simptomi su bol, neplodnost i poteškoće menstrualnog krvarenja. Endometrioza utječe na plodnost na dva načina: u ranoj fazi na plodnost preko imunološkog sistema, a kad već uznapreduje, onda i mehanički onemogućuje trudnoću.
Prethodno istraživanje je pokazalo kako su četiri grama transmasnih kiselina dnevno u prehrani povezana s neplodnošću žena. Ustanovljeno je kako transmasne kiseline povećavaju upalu u tijelu tako što podupiru rast "odmetnutih" stanica stijenke maternice, dok omega-3 masne kiseline guše njihov rast.
Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, kojima obiluju ribe i orašasti plodovi, može zaštititi žene od ove bolesti i smanjiti rizik od endometrioze za čak 22 posto, tvrde stručnjaci Harvarda
Preuzeto sa: toksicnahrana.blogger.ba i net.hr
