Umjetne boje uzrokuju hiperaktivnost djece.
Ideja da postoji veza između prehrambenih aditiva i problematičnog ponašanja u djece datira još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su neka istraživanja povezala promjene u općoj prehrani sa povećanim brojem hiperaktivne djece. I iako istraživanja koja su uslijedila nisu potvrdila spomenutu vezu, rasprave o toj popularnoj temi ni danas ne jenjavaju.
Svojevrsnu zabrinutost među stručnjacima podiglo je novo istraživanje objavljeno u najnovijem broju časopisa The Lancet. Rezultati studije ukazuju da su umjetne boje i konzervansi u hrani zaslužni za pojavu hiperaktivnosti u djece.
U spomenutom istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu u Velikoj Britaniji su promatrali utjecaj različitih napitaka kojima su dodane umjetne boje i aditivi na 153 trogodišnjaka te 144 djece u dobi od 8 i 9 godina. Mališani su dobivali ili napitke s mješavinom umjetnih boja uobičajno prisutnih u slatkišima i sokovima ili placebo. Napitci su sadržavali dvije različite mješavine umjetnih boja i aditiva. Prva je mješavina sadržavala umjetne boje, uključujući Sunset Yellow (E110), Tartrazine (E102), Carmoisine (E122), Ponceau 4R (E124) i konzervans natrijev benzoat (E211), dok je druga mješavina sadržavala prehrambene aditive Quinoline Yellow (E104), Allura red (E129), Sunset Yellow (E110), Carmoisine (E122), i konzervans natrijev benzoat (E211).
Rezultati su pokazali negativan utjecaj obje mješavine aditiva na ponašanje starije djece (osmogodišnjaka i devetogodišnjaka), dok je u trogodišnjaka uočena pojačana hiperaktivnost unosom prve mješavine aditiva. Na drugu su mješavinu prehrambenih aditiva trogodišnjaci različito reagirali.
Autori studije su zaključili kako umjetne boje i/ili konzervans natrijev benzoat dovode do pogoršanja simptoma hiperaktivnosti u djece u dobi od 3 te 8 do 9 godina.
Ideja da postoji veza između prehrambenih aditiva i problematičnog ponašanja u djece datira još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su neka istraživanja povezala promjene u općoj prehrani sa povećanim brojem hiperaktivne djece. I iako istraživanja koja su uslijedila nisu potvrdila spomenutu vezu, rasprave o toj popularnoj temi ni danas ne jenjavaju.
Svojevrsnu zabrinutost među stručnjacima podiglo je novo istraživanje objavljeno u najnovijem broju časopisa The Lancet. Rezultati studije ukazuju da su umjetne boje i konzervansi u hrani zaslužni za pojavu hiperaktivnosti u djece.
U spomenutom istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu u Velikoj Britaniji su promatrali utjecaj različitih napitaka kojima su dodane umjetne boje i aditivi na 153 trogodišnjaka te 144 djece u dobi od 8 i 9 godina. Mališani su dobivali ili napitke s mješavinom umjetnih boja uobičajno prisutnih u slatkišima i sokovima ili placebo. Napitci su sadržavali dvije različite mješavine umjetnih boja i aditiva. Prva je mješavina sadržavala umjetne boje, uključujući Sunset Yellow (E110), Tartrazine (E102), Carmoisine (E122), Ponceau 4R (E124) i konzervans natrijev benzoat (E211), dok je druga mješavina sadržavala prehrambene aditive Quinoline Yellow (E104), Allura red (E129), Sunset Yellow (E110), Carmoisine (E122), i konzervans natrijev benzoat (E211).
Rezultati su pokazali negativan utjecaj obje mješavine aditiva na ponašanje starije djece (osmogodišnjaka i devetogodišnjaka), dok je u trogodišnjaka uočena pojačana hiperaktivnost unosom prve mješavine aditiva. Na drugu su mješavinu prehrambenih aditiva trogodišnjaci različito reagirali.
Autori studije su zaključili kako umjetne boje i/ili konzervans natrijev benzoat dovode do pogoršanja simptoma hiperaktivnosti u djece u dobi od 3 te 8 do 9 godina.
Dodaci koji mogu štetiti svima:
E 102, tartrazin: Žuta boja, koja može izazvati alergiju kod osoba koje su alergične na Aspirin, odnosno salicilacetilnu kiselinu te benzojeve kiseline. Nuspojave: otežano disanje i osip po koži
E 104, žuta boja: Zabranjena u SAD-u zbog sumnje da je kancerogena
E 110, narančasta boja: Ispitivanja na životinjama pokazala su na visoku učestalost tumora bubrega, a alergija na tu boju može se pojaviti kao osip i astma
E 122, azorubin: Crvena boja koja izaziva alergijske reakcije kao E 110.
E 123,amarant: Crvena boja česta u aperitivnim vinima. Ispitivanja na životinjama pokazala su da može izazvati taloženje kalcija u bubrezima. U SAD-u je zabranjen zbog kancerogenosti
E 127,eritrozin: Crvena boja nerijetko je sastojak koktela od višanja, trešanja i kandiranog voća. Može utjecati na funkciju štitnjače
E 142, zelena S: Zelena boja za koju se sumnja da potiče razvoj Alzheimerove bolesti
Dodaci koji mogu štetiti djeci:
E 120, conchenille: Crvena boja može izazvati alergiju
E 151, crna boja: Može izazvati alergijske reakcije poput astme i osipa
E 154, smeđa boja: Mješavina šest različitih smeđih boja odobrena samo za miris dima kod riba. Može izazvati alergijske reakcije
E 180, crvena boja: Dozvoljena za premazivanje kore sira, a može izazvati alergijske reakcije
Dodaci koji su posebno opasni za alergičare:
E 132, indigo boja: Istodobno unošenje natrijevog nitrata i indiga kod nekih je životinja oštetilo DNK. Može se naći u šunki, kobasicama, obojenim bombonima i likerima.
Preuzeto sa: vitmain.hr i ordinacija.hr
